PROZOR-IZDANJA

Izvod iz pogovora Branka Hećimovića :

 

​

​

Begovićevo poistovjećivanje s kazalištem može se mjeriti iu njegovoj libretističkoj i prevoditeljskoj djelatnosti dramskih tekstova. Ali i njegov doprinos kao autora libretista u stvaranju opere Jakova GotovcaEro Joker(1935.) nameće se samo po sebi, još uvijek se nedovoljno uvažava važnost brojnih prijevoda dramskih djela, kojima je Begović neizravno pridonio oblikovanju dijaloga u hrvatskoj dramskoj književnosti, ali i usmene kulture na zagrebačkoj sceni, kao što se ne uzima u obzir ni koliko je ta prevoditeljska djelatnost za njega bila škola dramaturgije. Budući da je godinama prevodio djela i s njemačkog, francuskog i talijanskog, koje je dobro savladao, preveo je čitav niz dramskih tekstova, među ostalim djela Goethea, Schillera, Kleista, Grillparzera, Hofmannsthala, Zweiga, Wedekinda i Schönherra, te i Maeterlincka, baš poput Goldonija, D'Annunzija, Pirandella i Chiarellija, opravdano je pretpostaviti da je i on ovim prevoditeljskim radom stekao solidna i došao do vrijednih spoznaja. Dodamo li tome da je Begović, koji je bio vezan za rimsku književnost i imao je vrlo široko opće znanje o njoj, mnogo putovao po europskim zemljama i, dok se već obilježio na stranim scenama, često dolazio na vlastite predstave. dramskih tekstova, sučeljavajući se tako kao književnik u inozemnim krugovima, zatim se podvlače najvažnije okolnosti i presudni utjecaji za razvoj i dispozicije njegove dramaturške djelatnosti. Iako Begović s pravom slovi za jedno od najznačajnijih dramatičarskih imena hrvatske književnosti, njegovi su rani dramski pokušaji potpuno zaboravljeni.

      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ U razdoblju koje je uslijedilo, a koje uključuje Begovićevo putovanje Europom, dramsku i redateljsku djelatnost u Hamburgu i Beču, te ratne i prve poratne godine, Begović nastavlja eksploatiraju erotsku temu, uvijek veličajući tjelesnu ljubav i užitak u većini djela. U nekim svojim djelima čak se otvoreno približava lascivnosti. Sklon je i humoru i ironiji, uvijek nastojeći ugoditi, kako sadržajem, tako i tobožnjim scenskim efektima. To su, štoviše, godine u kojima uglavnom piše kratke dramske tekstove, ali već postupno prelazi na stvaranje složenijih i dužih dramskih ostvarenja, kojima će se potpuno posvetiti u razdoblju svog stvaralačkog sazrijevanja.

      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ U ovo dugo razdoblje Begovićeva dramska stvaralaštva mogu se ubrojiti sljedeća djela:Menuet,venera pobjednica,Slatka opasnost,gospođo Walewska,Madame la fortune ili ranjeno Pierrotovo srce,Stana Biučić,Biskupova nećakinja,Čičak,Suočen s ispitom zrelosti,Jednostavna uslugaiCvjetna cesta.