PROZOR-IZDANJA
UPRAVLJANJE I PRIJEVODI Nicolas RALJEVIĆERUĐUJE & PREVODI
Zagreb/Rijeka, 25. travnja 2024.
Društvo hrvatskih književnika dodijelilo nagrade “Judita”, “Davidias” i “Slavić”, ovo su dobitnici
Nagradu »Judita« dobio je Dino Demicheli, nagradu »Davidias« Nicolas Raljević, a nagradu »Slavić« Sara Hižman
ZAGREB – Društvo hrvatskih književnika obilježilo je Dan hrvatske knjige i svoj 124. rođendan dodjelom nagrada »Judita«, »Davidias« i »Slavić«. Nagradu »Judita« za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobio je Dino Demicheli za djelo »Marko Marulić i epigrafska zbirka Dmine Papalića«. Nagradu »Davidias« za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine dobio je Nicolas Raljević za prijevod Krležine trilogije Glembajevih – »La Trilogie des Glembay: Messieurs les Glembay, A l’agonie i Léda«. Sara Hižman ovogodišnja je dobitnica nagrade »Slavić« za najbolji prvijenac, za knjigu pjesama »Starorječje«. Prosudbeno povjerenstvo Dana hrvatske knjige činili su Dubravka Brezak Stamać, Cvijeta Pavlović i Tihomil Maštrović, a nagradu »Slavić« mladoj je pjesnikinji Sari Hižman uručila predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek.
Francusko-hrvatska naklada Prozor-editions, specijalizirana u prevođenju klasičnih i suvremenih dramaturgija s hrvatske kazališne scene, treću je godinu zaredom zavrijedila nagradu »Davidias«, koju Društvo hrvatskih književnika dodjeljuje za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike, ili najbolju studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini objavljenu protekle godine. Nakon što je prvi prijevod na francuski jezik izvorne verzije »Dunda Maroja« Marina Držića nagrađen 2022. godine te 2023. predgovor Guya Spielmanna sa sveučilišta Georgetown u Washingtonu za »Dvije hrvatske molijerade« (Ilija Kuljaš i Andro Stitikeca, nepoznatih autora) kojima se ukazalo na izvornost i vrijednost »frančezarija« hrvatskog 17. i 18. stoljeća, sada jednoglasno priznanje povjerenstva daje vjetar u leđa dosad na francuskom govornom području neobjavljenoj Glembajevskoj trilogiji Miroslave Krleže.
Prevoditelj i urednik Nicolas Raljević, profesor francuskog jezika u strukovnoj školi u pariškoj regiji, rođen 1963. godine, od majke Francuskinje i oca Dalmatinca, do danas je preveo više od 130 kazališnih djela hrvatskog nacionalnog repertoara. Uz izdanja u njegovoj izdavačkoj kući Prozor, neke od njegovih prijevoda objavili su i Durieux (Zagreb), Dom Marina Držića (Dubrovnik) i L’Espace d’un instant (Montpellier).
Kim Cuculić
Pariz, 7. srpnja 2023.
Nicolas Raljević predstavio knjige Oscar Wilde & Miroslav Krleža : Salomé i Le Compromis de Salomé Robertina Bartolca
Sarajevo-Pariz, 2023.
TRANSLAB SARAJEVO-PARIZ
Radi se zapravo o stvaranju zajedničkog radnog prostora u kojem se oko novih prevodilačkih poduhvata međusobno povezuju studenti romanistike sa sarajevskog Filozofskog fakulteta i studenti slavistike sa pariške Sorbone.
TransLab Sarajevo - Pariz povezuje dva jezika, dvije kulture, dva univerziteta, sarajevski i pariški. Radi se zapravo o stvaranju zajedničkog radnog prostora u kojem se oko novih prevodilačkih poduhvata međusobno povezuju studenti romanistike sa sarajevskog Filozofskog fakulteta i studenti slavistike sa pariške Sorbone jezika.
”Susret” dva univerziteta bio je ostvariv zahvaljujući mogućnostima virtualnog načina rada, a započeo je u septembru prošle godine. Do kraja januara 2023. održano je devet radionica za književno prevođenje na kojim je učestvovalo dvanaest studenata, a prevodilo se naizmjenično s francuskog na naše jezike i obrnuto. Bila je ovo prilika da uče izravno od iskusnih književnih prevodilaca, univerzitetskih profesora, pisaca i dramaturga koji su moderirali radionice: Françoise Wuilmart, Vladimir Pavlović, Chloé Billon, Nicolas Raljević, Daniel Barić, Vesna Kreho, Vanda Mikšić, Jakuta Alikavazović i Miloš Lazin.
Brojne dileme u vlastitom jeziku rješavale su se na lektorskim radionicama koje su vodile francuska i bh. lektorica Marion Roussey i Sandra Zlotrg.
Nakon sedam mjeseci individualnog i kolektivnog rada, studenti - učesnici radionica TransLaba ponudili su prevode tekstova - prozu, poeziju, dramske tekstove odabranih bosanskohercegovačkih i francuskih autora: Almir Kaplan, Mehmed Begić, Vladana Perlić, Almir Bašović i Faruk Šehić, Alexis Michalik, Nicolas Bouvier, Alice Rivaz i Xavier Durringer.
Oslobođenje - Priča Xaviera Durringera: Willy je bio moja velika ljubav (oslobodjenje.ba)
Zagreb, 22. travnja 2023.
Nagrada za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine izvanrednom profesoru Guyu Spielmannu
Književnu nagradu Davidias koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske za studiju ili djelo objavljeno u inozemstvu, a odnosi se na hrvatsku književnost, povjerenstvo Društva hrvatskih pisaca ove je godine dodijelilo tekstu profesora Guya Spielmanna iz Georgetowna. Sveučilištu u Washingtonu za tekst "Dubrovačka komedija na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće: lažni Molièreov izgled" s predgovorom knjige Dvije hrvatske molièrade - Ilija Kuljaš i Andro Stitikeca objavljene prošle godine u izdanju Prozor-Editions, Rueil Malmaison. .
Povjerenstvo je podsjetilo da su moliérade kao najmarkantniji segment hrvatskih frančezarija odraz paneuropske mode u koju su se hrvatski prevoditelji uključili i počeli se zabavljati Molièreovim tekstovima već za njegova života, od posljednje trećine XVII. stoljeća, da bi se potom moliérade intenzivno širile tijekom XVIII. stoljeća u svim hrvatskim idiomima te ubrzo postale impozantna pojava u europskom kontekstu.
Spielmann je, smatra povjerenstvo, dokazao da bi bilo pogrešno u hrvatskim preradbama prepoznavati tek blijede surogate Molièreova djela.
Na primjeru dviju odabranih dubrovačkih komedija dokazano je da su hrvatske moliérade Molièreom nadahnute, ali su nastale u vlastitom tonalitetu, za koji Spielmann ističe da ih ne treba razumjeti kao dug susjednim kulturama nego kao autohtonu književnost u prirodnom procesu književnoga „kruženja“, napomenulo je povjerenstvo.
Studija Guyja Spielmanna otvara širok horizont pronošenja vrijednosti hrvatske književne baštine i doprinosi njezinu svjetskom odjeku te predstavlja bitan poticaj za buduća istraživanja hrvatskih moliérada i hrvatske književnosti uopće u kontekstu europske i svjetske književnosti, tvrdi povjerenstvo.
http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/dan-hrvatske-knjige9
Zadar, 3. i 4. studenog 2022.
Molière u hrvatskoj kulturi
Sveučilište u Zadru obilježilo je 400. godišnjicu rođenja slavnog francuskog komediografa Molièrea (1622. – 1673.) međunarodnim znanstvenim skupom Molière u hrvatskoj kulturi koji se održao 3. i 4. studenog 2022. Skup su zajednički organizirali Odjel za francuske i frankofonske studije te Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovalo je dvadesetak izlagača iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Poljske, Slovenije i Velike Britanije. Plenarno izlaganje na temu režiranja Molièreovih tekstova održao je ugledni francuski teatrolog Patrice Pavis (Sveučilište u Kentu).
Pariz, 13. listopada 2022.
Dvije hrvatske "Molierade"
Pariz, 26. rujna 2022.
TransLab Sarajevo-Pariz
Pariz, 1. listopada 2021.
Prvi Sajam slavenske kulture u Parizu
Sajam slavenske kulture održan u petak 1. listopada 2021. u organizaciji udruge Slavitude (ropstvo.fr), udruge studenata sa Sorbonne-Malerherbes pod vodstvom Živka Vlahovića, Williama Viškovića i Vesne Bojović, imala je za cilj promicanje slavenskih kultura u Francuskoj.
“Uprava Sveučilišta Sorbone imala je sluha za ovo prvo izdanje te nam je ustupila svoj prostor kako bi nakladnici izložili svoja izdanja iz slavenske sfere, au poslijepodnevnim satima zainteresirani su studenti u amfiteatru mogli čuti i zanimljiva predavanja, William dozado zanimljiva dujmakovi je, Viž dozado zanimljiva predavanji je, pobrinuo se za dobrodošlicu i pomoć izdavačima. Inicijator Sajme Živko Vlahović, koji je usprosio udaljenost pomno pratio razvoj događaja, pozdravlja entuzijastički angažman Williama Viškovića i Vesne Bojović, a zahvalan je i urednicima i nakladnicima što su se usprkos višestrukim odgodama zbog pandemije odazvali pozivu da se izlaže na Sajmu slavenske kulture pod blagonaklonom podrškom živog klasika Milana Kundere.
S velikim brojem naslova posvećenih slavenskom kulturnom ozračju, na ovom prvom izdanju Sajma slavenske kulture bili su zastupljeni nakladnici L'Harmattan, Non-lieu i Knjižara ruskih izdavača, a hrvatsku su književnost predstavili prevoditeljica i urednica Brankica Radić u ime nakladnika L'Ollave (www.ollave.org) i edicije Croatian domain koja predstavlja klasično i suvremeno hrvatsko pjesništvo; umjetnička platforma Theatroom (www.theaterroom.agency) koju vodi Yves-Alexandre Tripković promovira esejistička, prozna i kazališna djela, uz književni portal The Phantom of Liberty (www.lefantomedelaliberte.com); i nakladnik Prozor (www.prozor-editions.com) urednika i prevoditelja Nicolasa Raljevića posvećenog predstavljanju hrvatskih klasičnih i suvremenih dramskih djela i autora.
Sajam slavenske kulture idealna je prilika da se studenti kroz razgovor s urednicima, prevoditeljima i nakladnicima (koji se nerijetko kad susreću u istoj osobi) upoznaju s književnostima i autorima koji teže dolaze do francuskih čitatelja, tako da su se ovinovi susilirali implodnurazi spoznajama i saznanjima studenata. se susreli i kroz dva izlaganja u amfiteatru: uz povijesni presjek važnih književnih časopisa koji su oblikovali hrvatsku književnu scenu, Brankica Radić predstavila je suvremeno hrvatsko pjesništvo dodatno pobudivši interes uz dvojezično čitanje izabranih pjesama , dok je Nicolas Raljević ukazao na specifičnosti prevođenja kazališnih tekstova, koje ne gubi iz vida kako vlastite tako i mijene svijeta, uz svijest da je vokacija samog kazališnog teksta njegova izvedba.
Dobra je vijest da će se Sajam slavenske kulture odvijati i tijekom tjedna XVII. Međunarodnog kongresa slavista koji će se održati na Sorboni u ljetnim danima 2023. Ne preostaje nam doli Sajmu slavenske kulture poželjeti dug i plodan život!
Nikola Raljević
Zagreb 27. travnja 2021.
Dodjela Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića Nicolasu Raljeviću
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju odredbe članka 98. stavka 1. podstavka 5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske Hrvatske) i odredbe članka 2., 3. i 11. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 20/95, 57/06, 141/06 i 118/19), a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU O DODJELI ODLIKOVANJA
Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za izuzetna dostignuća u promociji hrvatske dramske umjetnosti i književnosti u Republici Francuskoj, odlikuje se
NICOLAS (Miroslav) RALJEVIĆ.
Klasa: 060-03/21-14/02
Urbroj: 71-01-01-02/5-21-01
Zagreb, 27. travnja 2021.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, vr
Sa svečane dodjele 23. listopada 2023.
Commercy, 23. ožujka 2021.
Čitalačka izvedba Erinije, djevojčice očajaDine Pešutau prijevodu Nicolasa Raljevića
U okviru kazališnih susreta mladih The Winter Monsoon održana je i čitalačka izvedbaErinije, djevojčice očajaDine Pešuta u prijevodu Nicolasa Raljevića.
Čitali su učenici srednje škole Henri Vogt iz Commercyja, pod stručnim vodstvom profesora kazališta Jean-Louis Pirlota i Juliena Vermoneta dok režiju potpisuje Jean-Thomas Bouillaguet (Cie Mavra).
U drami je riječ o studentima suočenih s nasiljem i mržnjom, kojima se suprotstavljaju u procesu odrastanja i borbe protiv demona. Njihovu su prijateljicu Mariju noć ranije tri mladića drogirala i silovala, a čin je snimljen i objavljen na društvenim mrežama. Erinije, progoniteljice koje predstavljaju tri studentice preuzimaju na sebe razotkrivanje i kažnjavanje onoga što "dobromisleće društvo" osuđuje kao devijantno shodno "zakonima Države i neba". Naposljetku zločin postaje okidačem za osvješćivanjem i napuštanjem adolescencije: ljubav pokorava i pakost i glupost.
Dino Pešut, rođen 1990., diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.
Dobitnik je Nagrade Marin Držić Ministarstva kulture RH za dramuLUZERI.,(Spremna)posljednja panda ili statika,Veliki hotel Bezdan,Stela, poplava,Stadion Olympia,Granatiranje.
Bio je na rezidenciji u londonskom Royal Court Theatre. Njegove drame, prevedene na engleski, njemački, francuski i poljski, postavljane su u Hrvatskoj i inozemstvu.
Autor je i dva romana objavljenih u nakladi Fraktura.
2. veljače 2020
Francusko izdanje dramaSvaki tvoj rodendanMire Gavrana
Izdavačka kuća PROZOR EDITIONS iz Pariza objavila mu je dramuSvaki tvoj rodendankao knjigu. Prijevod na francuski jezik načinio i Nicolas Raljević. Riječ je o tekstu koji je u prosincu 2018. premijerno izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, jesenas je objavljen na češkoj i španjolskoj, a preveden je još i na engleski i ruski. Za tu dramu Gavran je proljetos dobio Nagradu Marul za najbolji dramski tekst na Festivalu Marulićevi dani u Splitu.
Miro Gavran: “Pariško izdanje knjigeSvaki tvoj rodendannastavak je moje bogate suradnje s prevoditeljima na francuski jezik, naime: do sada sam imao pet kazališnih premijera u Parizu, au tome prelijepom gradu objavljeno mi je i sedam knjiga.
Golubice, 20. svibnja 2019
Pricala micrvenatočka / MramorCrvenarekao mi je
Kada mi se u travnju 2018. godine Elvira Jerković-Peyraud obratila nakon što je uGlobusupročitala članak o objavljivanju prijevoda KrležineGolgotekod nakladnika Prozor, teško da sam nakon mog prvog odbijanja mogao zamisliti da ću ne samo konačno pristati prevesti njene priče o Crvenoj Točki, nego da ću ih čak objaviti (francusko i hrvatsko dvojezično izdanje) s ilustracijama koje su prema tekstu napravili moji učenici završne godine. srednje škole za vizualne komunikacije Claude Garamont u Colombesu pored Pariza pod vodstvom gospođe Bouillod i Morle-Deves.
Štoviše, projekt se proširio i na nastavu više škole koja osposobljava više tehničare za izučavanje realizacije projekta iz komunikacije2, s obzirom na to da su njihova četiri studenta bila zadužena za grafičko rješenje knjige i njeno tiskanje pod stručnim vodstvom njihovih profesora: gospode Aussudre, Forestier i Loiseau, kojima su se pridružile gosporonđe Champagne is Ferronđe.
_cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d __cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf58dCrvena TockaI tako je postala remek-djelo grupa od četiri studentice, Anaïs, Caroline, Preekshe i Williama, i zaokružila njihove dvogodišnje studije pridonoseći i njihovu diplomu jer je ocjena tog rada ušla u zaključnu ocjenu za dobivanje diplome. takoCrvena Tockapostaje rezultat višestruke suradnje učenika, studenata i nastavnog osoblja koji zaslužuje posebno mjesto, čak iako ono može djelovati iznenađujuće zbog udaljenosti od ostalih djela, između Prozorovih izdanja. Poželimo joj sretan put u nove pustolovine.
_cc781905-5cde-3194 -bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905 -5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_ _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905-5cde-3194 -bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905 -5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905-5 cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ _cc781905-5cde-3194-bb3b -136bad5cf58d_ Nicolas Raljevic
Dubrovnik, 4. veljače 2019.
DržićevSkupu francuskom prijevodu Nicolasa Raljevića predstavljen u Dubrovniku
U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, u okviru službenog programa Feste Svetog Vlaha iu sklopu manifestacije Feste 2019 Dubrovnik, u predvorju Kazališta Marina Držića odrknstagelalo sejedknstagelalo seSkupMarina Držića u francuskom prijevodu Nicolasa Raljevića koji cijeli život živi i radi u francuskom gradu Reuil Malmaison, gradu prijatelju Grada Dubrovnika. Ovim prijevodom vjerujemo kako će se učvrstiti veze ova dva grada i to upravo preko Držića.
Uz prevoditelja i autora pogovora Nicolasa Raljevića, u predstavljanju knjige sudjelovali su Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, Philippe Trotin, zamjenik gradonačelnika Rueil-Malmaisona, Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića, redaktorica prijevoda i autorica predgovora knjige Lade Čale Feldman. Moderatorica predstavljanja knjige je direktorica programa Feste Dubrovnik Darija Mikulandra Žanetić.
Prvim integralnim prijevodomskupana francuski jezik Dom Marina Držića obuhvatio je nakon engleskog i francusko govorno područje te intenzivirao brendiranje Držića u Molièreovoj zemlji.
Od izuzetne je važnosti prevoditi cjelovite verzije Držićevih djela na najveće svjetske jezike jer je najautentičniji način približavanja našeg najvećeg komediografa strancima upravo preko prijevoda Držićevog opusa bogatog i jedinstvenog.
Vjerujemo kako će ovo predstavljanje knjige ostaviti trajne tragove i Dubrovnika je zalog dva i dva grada za buduće prijatelje, između prijatelja Malmaisona.
Veliko hvala Gradu Dubrovniku, Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, prevoditelju Nicolasu Raljeviću, redaktorici izdanja i autorici predgovora profesorici Ladi Čale Feldman, Kazalištu Marina Držića na ustupanju prostora, moderatorici programa predstavljanja Darija Mikulandrija, Žarku Dragojeviću koji nam je uvijek bio na raspolaganju, našim Kolarinkama, prevoditeljici Marijani Varezić, djelatnicima Doma Marina Držića kao i svima koji su na ovom putu izdavačke avanture puni izazova vjerovali u ovaj projekt. i koji su nesebično pomagali kako bi se iznjedrio prijevod ove knjige našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.
Pariz, 22. ožujka 2017.
Književna večer posvećena francuskom izdanju KrležinihGospod Glembajevi
Patrick Alaguérateguy, Vera Ana Goldstein, Salomé Richez, Nicolas Raljevic, Miloš Lazin, Lidija Vizek Mrzljak, Daniel Barić
Povodom objave knjige Gospod Glembajevi Miroslava Krleže na francuskom jeziku (izdavačka kuća Prozor) u prijevodu g. Nicolasa Raljevica, veleposlanstvo RH u Parizu organiziralo je književnu večer pod stručnim vodstvom kazališnog redatelja g. Miloša Lazina i uz g. Daniela Barića (Sveučilište François Rabelais, Tours), prevoditelja i izdavača g. Nikole Raljevića te glumaca g. Patrick Alaguérateguya, gđice Vere Ane Goldstein i gđe Salomé Richez.
Uz čitanje ulomaka Gospoda Glembajevih na hrvatskom i francuskom jeziku publici je predstavljeno Krležino djelo i njegov značaj kroz dijalog g. Danielom Barićem, autorom knjige Njemački jezik, hrvatski identitet . Predstavljen je i prevoditeljski rad g. Raljevica, koji je do sada na francuski jezik preveo pet Krležinih djela.
REPUBLIKA HRVATSKA
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Francuskoj Republici
