top of page

Riječ prevoditelja

 

 

Mi to znamo: prevesti uvijek znači iznevjeriti. To posebno vrijedi za neka djela. Zasigurno se s pravom možemo pitati koliko je danas opravdano prevoditi Marina Držića na francuski jezik. Vremenska distanca pritom predstavlja složeniji problem od prostorne udaljenosti (na kraju krajeva, Francuska i Hrvatska pripadaju istom judeo-kršćanskom kulturnom području). Doista, koliko može vrijediti prijevod teksta koji danas predstavlja veliku poteškoću u čitanju i velikoj većini samih Hrvata? Brojne povijesne, kulturne, jezične, političke i književne aluzije nisu nam uvijek jasne iz teksta. Zbog njih prevoditelj mora, baš kao i priređivači izvorne verzije, unijeti brojne bilješke s objašnjenjima. Kombiniranje jezičnih kodova, kao što su posuđenice (između ostalog brojni talijanizmi), dijalekti (kotorskog kraja južno od Dubrovnika ili okolnih otoka) ili korištenje drugih jezika, u hrvatskom je tekstu važno. Sve to ponekad rezultira nepouzdanim, pa čak i suvišnim prijevodom, jer su talijanski izrazi vrlo slični francuskim jezikom koji ih u prijevodu neposredno slijedi, a što nije slučaj s hrvatskim jezikom koji nije romanski. Naposljetku, ima li još mjesta za priznanje Držićeva škrtca, onako stisnutog između Plauta i Molièrea?
   _cc781905-5cde-3194-58d53b-1 I što je možda još važnije: za koga? Marin Držić je neosporno bitan pisac ne samo za dubrovačku i hrvatsku književnost i književnu povijest nego i za povijest europske renesanse. Iako u Francuskoj nije poznat niti cijenjen, osim u uskom krugu stručnjaka, Držić pruža uvid u Dubrovnik šestog stoljeća i njegovo društvo. Skup, njegov škrtac inspiriran PlautovimAuulariom(254-184. pr. Kr.) sto godina prije Molièreova baca novo svjetlo na to kako su se europski klasici služili antičkim djelima. Stoga Paul-Louis Thomas postavlja pitanje: treba li Držića prevoditi za malobrojne erudite i/ili znatiželjnike ili ga se pak treba adaptirati za širu publiku?
     Postavlja se i pitanje kako prevesti Držića? Suočen s prethodno navedenim problemima, trebao sam donijeti odluke. Je li bolje držati se izvornika i prenijeti jezik koji se danas može činiti smiješnim kalkom iz nekih drugih vremena, ili pokušati adaptirati tekst pribjegavajući navodno suvremenom jeziku? Isto bi se pitanje moglo postaviti za svaki prijevod iz prošlih stoljeća. S obzirom na to da nisam jezikoslovac, priznajem da sam skromno prednost dao drugačijem pristupu te sam, tijekom rada na prijevoduskupa, redovito iščitavao i Plautovo i Molièreovo djelo. Mislim da su velikim dijelom i ta dva teksta strukturirala jezik moje francuske verzije. Kako bi se bolje predočio svakodnevni život u Dubrovniku, učinilo mi se poželjnim da imena ljudi i mjesta zadrže hrvatsku transkripciju, s tim da čitatelj može pronaći fonetske smjernice na početku knjige. Isto tako sam veliku važnost imao i komentarima Frana Čale na cjelokupni Držićev opus, dragocjene komentare koji su mi često omogućili interpretaciju odlomaka koji su daleko od suvremenog hrvatskog. Također moram zahvaliti Milovanu Tatarinu sa Sveučilišta u Osijeku koji mi je pomogao razjasniti ostale problematične odlomke. Uz njih sam, uostalom, uspio prihvatiti da su neke reference iz originala do danas izgubljene, nepoznate ili jednostavno nejasne, što sam prema potrebi označio u bilješkama. Njih je mnogo, ali mislim da će čitatelj shvatiti njihovu nužnost. Naposljetku, zahvaljujem Ladi Čale-Feldman, koja je pročitala moju verziju uspoređujući je s originalom i sugerirajući još poneki ispravak.
     Nikši Matiću, ravnatelju Doma Marina Držića u Dubrovniku, možemo danas zahvaliti prvo izdanjeskupana francuskom jeziku. Na tome mu velika hvala. Stručnjaci će ocijeniti i prosuditi ovaj prijevod koji će zatim moći poslužiti kao osnova za nove prijevode.

      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_ _cc781905-5c de-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d__cc781905-5cde-3194-bb3b -136bad5cf58d_      _cc781905 -5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde -3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194 -bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b -136bad5cf58d__cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf58 d_      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_ _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d__cc781905-5cde-3194-bb 3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194-bb3b- 136bad5cf58d_      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_     _cc781905-5cde-3194- bb3b-136bad5cf58d__cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf 58d__cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d __cc781905-5cde-3194-bb3b-136bad5cf

(na hrvatskim prevele studentice prevoditeljskog diplomskog studija francuskog jezika i književnosti Sveučilišta u Zadru pod mentorstvom prof. Vande Mikšić)

bottom of page