PROZOR-IZDANJA

Ulomak pogovora Branka Hećimovića:

 

​

​

Begovićeva suživljenost s kazalištem ogleda se iu njegovoj djelatnosti kao libretista i prevodioca dramskih tekstova. Ali dok je njegov udio kao autora ibreta u stvaranju opere Jakova GotovcaEro s onoga svijeta(1935) sam po sebi očit, značenje brojnih prijevoda dramskih djela, kojima je Begović posredno sudjelovao u oblikovanju hrvatskog dramskog dijaloga, pa i govorne kulture na zagrebačkoj pozornici, nije još uvijek dostatno preuočen, kao što je to kovođ isto tajelođ isto tajelova škola za njega samoga kao dramatičara. S obzirom da je godinama prevodio za kazalište i da je s njemačkog, francuskog i talijanskog jezika, kojima je dobro vladao, preveo niz dramskih tekstova, između ostalih i djela Goethea, Schillera, Kleista, Grillparzera, Hofmannsthala, Zweiga, Wedekinda, te i Schönherra Maeterlincka, kao i Goldonija, D'Annunzia, Pirandella i Chiarellija, opravdano i pretpostaviti, da je i tim prevodilačkim radom stekao i stanovita iskustva i dobra do dragocjenih spoznaja. Pridoda li se tome, da je Begović, koji je bio privržen romanskoj književnosti i imao razmjerno vrlo široku opću kulturu, mnogo putovao po europskim zemljama i da je, kad se već probio na inozemne pozornice, nerijetko odlazio na premijerna izvođenja svojih vlastitih dramskih ostvarenja, provjeravajući tako iu stranim sredinama sebe kao pisac, onda su uglavnom nabrojane najvažnije okolnosti i utjecaji presudni za razvoj i određenje njegove dramatičarske djelatnosti.

      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ U razdoblju koje uslijeđuje, a koje u rasponu svog vremenskog trajanja uključuje u sebi i Begovićevo putovanje Europom, kao i njegovo dramaturško i redateljsko djelovanje u Hamburgu i Beču, pa godine rata i prve godine poraća, Begović nastavlja obrađivati erotsku tematiku, usnoseći i dalje u većini djela puttenu ljubav i užitak. U pojedinim djelima otvoreno se, štoviše, približava i lascivnosti. Sklon je, također, humoru i ironiji, kao i sadržanoj i scenskoj dopadljivosti. To su godine, nadalje, kad on još uvijek pretežito prelazi i na stvaranje složenijih i većih dramskih tvorevina, za koje će se potpuno opredijeliti u svojoj zreloj stvaralačkoj dobi.

      _cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_ U drugo razdoblje Begovićevog dramskog stvaranja mogu se uvrstiti slijedeća djela :Menuet,Venera Victrix,Slatka opasnost,Gospođa Walewska,Gospođa Sreća ili Pierot-ovo ranjeno srce,Stana Biučić,Biskupova sinovica,Cicak,Pred ispitom zrelosti,Laka službajaCvjetna cesta.