PREDGOVOR ANTONIJA BOGNER-ŠABAN
Naslov Tucićeve drame izrazito je simboličan jer cijeli niz njezinih strukturnih elemenata “ korespondira s izravnim ili prijavljenim značenjima vezanim uz Golgotu, odnosno Isusa Krista kao nositelja ideje o kršćanstva, ali i brojnim biblijskim motivima koji se pojavljuju kao funkcionalni metatekstualni citati ”. Prisutnost neposrednih povijesnih i umjetničkih biblijskih arhetipova poetička je podloga za provođenje u praksu ničeanskih koncepcija koje se odnose na sagledavanje biti duhovne krize građanskog društva, odnosno propitivanja pojedinca u njegovom odnosu prema samom sebi i povijesnoj stvarnosti uopće. Dramatsko izvođenje takvog filozofskog promišljanja Tucić povjerava bratu Demetriju koji snagom svoje volje želi prevladati stanje očaja i preobraziti se u novo biće ispunjeno radošću življenja. Na tom putu prema Kalvariji, Demetrije, glavni lik izGolgota, otkriva kako svaki oblik postojanja koji uključuje neko vjerovanje pretpostavlja određena ograničenja, a njegov pokušaj pronalaska rješenja počinje, ali i završava unutar zidina samostana.
Le chemin de croix de Demetrije débute dans un idilični vrt “ pun čempresa, naranči i grmova ruža, usred kojeg je veliki drveni križ s raspetim Otkupiteljem, a okružen visokim kamenim zidovima_cc781905-5cde-3194-bb3b -136bad5cf58d_ ; iza je šuma maslina » iz koje dopire krik koji se može usporediti s pozivom na izlazak ili čak pozivom u pomoć, u realnom, ali i simboličkom smislu. Krik ove žene može se prepoznati u trenutku njezine smrti jer tek tada otkrivamo pravi uzrok Demetrijevih sumnji, ali i njezino pokajanje nakon ubojstva djeteta. “ Innovation and Audacity ” of an introduction to the motif of female fatality “ in Croatian literature of the 'epoch_cc781905-5cde-3194 -bb3b-136bad5cf58d_' primjećuje Branko Hećimović. Što se tiče izgleda Žene (“ dugi crni kaput koji joj prekriva ramena ; razbarušena kosa_cc781905-5cde-3194-bb3b-136spectral_shew58 pojavila se van58 nigdje, oči velike i sjajne s prodornim i fascinantnim pogledom ne mogu dodati toliko avangardnih obilježja kakva se očituju u književnosti od 1910-ih do 1930-ih.
Le cours de l'action duGolgotade Tucića podređena je organizaciji i poetskoj interpretaciji biblijskih motiva. U prvom činu radnja je potaknuta Demetrijevim sarkazmom na priču o izgubljenom sinu i njegovoj obvezi da u samostanu pročita zabranjenu knjigu Pjesme nad pjesmama ; u drugom, koji se nalazi u elegantnomgospodska soba, rasprava o društvenim uzrocima ponašanja poprima realne znakove ; a u trećem ponovno prevladavaju ikoničke oznake kršćanskog podrijetla i postavljena pitanja smiruju se u tematskom ishodu.
Fabula Tucićeve drame znatno je pojednostavljena jer se sukobi među likovima temelje na traganju za idealom, počevši od bujanja sumnji i odricanja od vjere pa sve do prihvaćanja njezine zaštite i iščekivanja iskupljenja. S obzirom da je Demetrije nositelj radnje, te da se u koncepciji njegova lika nazire neoromantičarska egzaltacija kojoj su skloni simbolisti, ali i naznake realizma i naturalizma (borba pojedinca i društva). ), taj stilski eklekticizam postaje temeljni estetski problemGolgota. Njime bi se mogla objasniti i neodređenost Demetrijeve ljubavi prema Ženi : ona se u drami pojavljuje isključivo kao ideal njegove želje, inače izaziva antagonizam duhovnog i tjelesnog. pojmovi koji se mogu razriješiti samo smrću kao dokazom nemogućnosti čišćenja te moralne dvojnosti. Lik Demetrija jedini ima dramsku funkciju.Mui Žena stilizirani su simboli Tucićeve dramske invencije i njihov status ne zahtijeva složenije crtanje, dok za razliku od oca Makarija, pronositelja Kristova nauka u svijetu dolje, idealne koncepcije brata Apolonija i gvardijan samostana Peregrin razvijaju se djelomično prema razvoju radnje drame.
Milan Ogrizović vizionarski je najavio trajnu i poetsku snagu privlačnostiGolgota. Nakon analitičkog čitanja Borisa Pavlovskog kao teksta simboličkog, pa čak i simbolističkog nadahnuća, te raščišćavanja njegovih aspekata avangardizma stilizirana Ivicom Matičevićem, a posebno njegove klasifikacije naGolgotaTucića u tematskom nizu koji započinje dramomBožji čovjekod Begovića, ide preko Prpića, Ogrizovića, Galovića i Strozzija, te ide uGolgotaKrleže, obistinilo se Ogrizovićevo predviđanje.